Pčelar Džemo

Globalnim zagrijavanjem zemljine kugle i pojačanim topljenjem lednika, dolazi do veće vlažnosti u zraku kao i povećane temperature. Ova dva faktora su idealni uslovi za razvoj virusa, bakterija, a naročito gljivica.

Vjetar i kiša raznose nastale viruse, bakterije i spore gljiva.

Gljivična oboljenja biljaka zovu se MIKOZA

Virusna oboljenja VIROZA

Bakterijska oboljenja BAKTERIOZA

Doba javljanja ovih bolesti je odmah čim steknu uslove za razvoj, a to su vlaga i temperatura.

Najgori oblik ovih oboljenja je kada uzročnici djeluju združeno. To se desilo 2008. godine pred samo cvjetanje bagrema.

Vjetar i kiša su donijeli virusno-mikoznu bolest pod nazivom MIKOPLAZMA. Ova bolest se razvija zaostatkom kišnih kapi na listu svega 2 sata. Izaziva HLOROZU (žutilo lišća). U početku, ova bolest se ne može primijetiti. Tek u poodmakloj fazi primjećuje se žutilo lišća i tamne zelene pjege po lišću.

Ovo onemogućava normalnu fotosintezu, tj. razmjenu ugljičnih hidrata iz lista i dušika, tj. azota iz korjena.  Spriječenost fotosinteze dovodi do umanjenog lučenja nektara, a jačim napadom bolesti prestaje potpuno medenje cvijeta, ne samo bagrema.

Slične ovoj bolesti mikoplazme su neke virusne bolesti kao što je:

·         Šarka kod šljive

·         Virusna plamenjača kruške, kajsije, breskve, šljive itd.

·         Peronospora i hloroza grožđa

BAKTERIOZA - čađava krastavost voća

MIKOZA - monilija – trulež voća

pepelnica -  napad mladog lišća i cvijeta

plamenjača - napad prvo lišća, ploda, a zatim cijele biljke

Ove tri bolesti  mikoze posebno su opasne za pčele, zato što sokovi iz truleži voća truju pčele, a pepelnica i plamenjača truju polen. O ovome će poslije biti više priče i objašnjenja.