Kliknite na sliku da je vidite u punoj veličini:
ODRŽAVANJE POTREBNE TEMPERATURE U KLUBETU
Srce i organi za krvotok kod pčela
Pčele, kao i druga živa bića, imaju srce i krv, ali se uveliko razlikuju. Srce kod pčela je jedna cjevčica koja se proteže od glave pa sve do kraja zatka , tj. trbuha. U donjem dijelu ( trbuhu ) cjevčica ima 5 pregrada (komora). Ova cjevčica ili srce je na prednjem dijelu (kod glave) otvorena, a na zadnjem (trbuhu- zatku) zatvorena.
Između grudi i zatka (trbuha) cjevčica (srce) ima 18 vijuga koje nalikuju na „harmoniku“. Sa lijeve i desne strane cjevčice (srca) su rupice (perforacija) kroz koje pčelinja krv ulazi iz tijela pčele u srce, ali ne može kroz njih da izlazi iz srca u tijelo.
Cjevčica (srce) se steže i pruža. Kada se cjevčica opruži, rupice sa strane se otvore te krv iz tijela ulazi u srce. Kada se stegne, krv iz srca izlazi na prednji otvor, te se razlijeva po cijelom tijelu pčele.
Krv u pčelinjem tijelu ne teče žilama, kao kod drugih životinja, nego ispunjava sve šupljine tijela između pojedinih unutrašnjih organa i dijelova tijela ,u glavi, grudima i trbuhu.
Pčelinja krv nije crvena, nego je bezbojna. Ona hrani tijelo i daje mu toplotu.
Kako pčele dižu i održavaju toplotu u klubetu zimi i kad krene leglo
Temperatura u klubetu zimi kad nema legla je 24-25 0 C , a kada krene leglo temperatura u klubetu je 34,5 – 35,5 0 C. Pčele temperaturu razvijaju samo prsima i to na sljedeći način.
Cjevčica ( srce ) između grudi i zatka (trbuha) ima 18 vijuga (što sam ranije opisao). Ove vijuge su kao „harmonika“ rastežući i skupljajući te vijuge („harmoniku“) u gornjem dijelu tijela, tj. grudima. Kroz rupice cjevčica (srca) krv mnogo snažnije ulazi, a na gornji otvor izlazi. Ovo snažno kolanje krvi stvara željenu temperaturu. Što je rad „harmonike“ brži, to je kolanje krvi jače, a time je i temperatura veća. Ovim radom, grud pčela podrhtavaju što se može primijetiti i golim okom. Tada je i zujanje pčela malo pojačano.
Vanjska strana klubeta ima temperaturu od 8 – 9 0 C. Vrlo sporim i laganim kretanjem pčele sa vanjske strane klubeta ulaze u unutrašnji omotač klubeta i obrnuto. Ovim laganim kretanjem i pulsiranjem (podrhtavanjem) grudi, pčele održavaju potrebnu toplotu,tj. temperaturu klubeta.
Autor teksta: Džemo Imamović
